Sunday, November 16, 2008

Novac i čokolada za dug život

Izvor: politika
Dobro starenje nije samo stvar gena ili sudbine
Ako nema para, dobra je i čokolada

Ljudi koji su srećni, imaju aktivan ljubavni život a nemaju dugove, nadživeće nezadovoljne, siromašne i seksualne apstinente, od kojih će duže živeti i vegetarijanci, kao i ljudi koji posećuju crkvu i jedu čokoladu. Najnovija istraživanja su ustanovila za koliko godina život produžava svaka zdrava navika – od prestanka pušenja i skidanja kilaže do pozitivnog razmišljanja, piše londonski „Independent”.

Istraživanje sprovedeno na Harvardu pratilo je 600 ljudi tokom 60 godina i ustanovljeno je sedam faktora koji su ključni za utvrđivanje kvaliteta starenja. To su: izbegavanje zloupotrebe alkohola, nepušenje, stabilan brak, redovne vežbe, zdrava težina, dobri mehanizmi savladavanja problema i obrazovanje.

„Dobro starenje nije samo stvar gena ili sudbine. Dobre odluke utiru put dugovečnosti i vitalnosti. Kvalitet starenja diktira koliko ćete živeti i koliko ćete zbog toga biti srećni”, kažu istraživači.

Istraživanja takođe pokazuju koliko je važan brak – barem za muškarce. Kod žena je situacija malo složenija, jer neki rezultati pokazuju da stres i napor života sa muškarcem ženama mogu da oduzmu 1,4 godine života.

Status pobednika donosi u proseku 1,8 godina života, jer toliko nobelovci

duže žive od nominovanih kandidata koji nisu dobili nagradu. I „oskar” produžava život, tvrde naučnici sa univerziteta u Torontu koji su pratili sve glumce dobitnike ovog priznanja. Oskarovci žive u proseku četiri godine duže, a dupli oskarovci šest godina. Po jednoj teoriji, visoki status u društvu ima pozitivan efekat.

Crna čokolada dodaje dve godina života jer je dobra za srce. Istraživanje sprovedeno na diplomcima na Harvardu potvrdilo je da oni koji su jeli jednu do tri štangle imaju 36 odsto manji rizik od prerane smrti od onih koji u ovoj poslastici ne uživaju.

Nekoliko studija je pokazalo da je seks dobar za zdravlje i dugovečnost. Jedno istraživanje na Univerzitetu Kalifornija pokazalo je da je „zaslužan“ za najmanje dve godine života više, a drugo, sprovedeno u Bristolu, da muškarci koji imaju više orgazama duže žive.

Redovni odlasci u crkvu dobri su za zdravlje skoro koliko i trčanje. Nedeljni odlazak na službu dodaje dve ili tri godine, a fizičke aktivnosti tri do pet godina. Sličan efekat ima i druženje. Istraživanje na Harvardu je pokazalo da muškarci i žene koji slabije posećuju crkvu, manje putuju i manje se druže uimaju 20 odsto veće šanse da umru ranije od onih koji to čine redovno.

Ishrana u kojoj je meso na tanjiru manje od jednom sedmično dodaje 3,6 godina života. Razlog je možda manji unos zasićenih masnoća a više voća i povrća.

Umereni i visoki nivo aktivnosti može da produži život između 1,3 i 3,7 godina. Redovna konzumacija malih količina vina dodaje muškarcu četiri godine života. Istraživanja su pokazala da to godi srcu i da može da spreči stvaranje krvnih ugrušaka i poveća dobar holesterol.

Visokoobrazovane žene mogu da očekuju da će živeti pet godina duže nego njihove manje obrazovane vršnjakinje, a muškarci s fakultetskom diplomom 7,8 godina duže, mada je jedno drugo istraživanje pokazalo da je to od dve do tri godine.

Dobra ishrana obavezno uključuje crnu čokoladu, zatim voće, povrće, beli luk i ribu četiri puta sedmično.

Smanjenje kilaže donosi sedam godina. Na Oksfordu je dokazano da ljudi koji su u 40. godini gojazni umiru u proseku sedam godina ranije.

Oni sa pozitivnim stavom prema životu i starenju žive 7,5 godina duže. Rezultate studije koja je rađena na Jejlu tokom 23 godine potkrepilo je i istraživanje u Holandiji – optimisti žive duže.

Ostavljanje cigareta produžava vek za 10 godina. Osobe koje nikada nisu pušile žive u proseku 10 godina duže od onih koje su pušile više od 20 cigareta dnevno.

Oženjeni muškarci žive u proseku 10 godina duže od samaca, a udate žene oko četiri godine duže od neudatih. Međutim, jedna švajcarska studija je pokazala da brak skraćuje ženi život za 1,4 godine, verovatno zbog stresa i napora suživota sa muškarcem.

Novac i život u „dobrom kraju” mogu da produže život za 20 godina. Najočiglednija razlika je primećena u Baltimoru, gde je u siromašnim četvrtima prosečan životni vek 63 godine, a u imućnim 83.

No comments:

Za mame i buduce mame